Himna DV Radost
Main menu

Obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu i Svjetskog dana zdravlja

2. travnja se obilježava kao Svjetski dan svjesnosti o autizmu te ćemo u Dječjem vrtiću Radost tijekom mjeseca travnja provoditi aktivnosti na tu temu za sve sudionike procesa – radionice za djecu odgojnih skupina u koje su integrirana djeca s poremećajima spektra autizma kojima potičemo prihvaćanje različitosti i toleranciju, aktivnosti za odgojitelje odgojnih skupina u koje su integrirana djeca s težim ili višestrukim teškoćama usmjerene na praćenje razvoja djece s teškoćama za koju provodimo individualizirane odgojno-obrazovne planove, provođenje takozvanog probira među svom djecom u dobi do tri godine u svrhu ranog otkrivanja atipičnosti ili odstupanja u razvoju koje bi mogle upućivati na poremećaj spektra autizma te informiranje roditelja djece o samoj teškoći i senzibilizacija šire zajednice.

7. travnja, na Svjetski dan zdravlja, u objektu Radost 2 s djecom i odgojiteljima odgojnih skupina Slonići, Zečići, Tigrići i Tratinčice, stručna suradnica Marija održala je radionicu na kojoj su sudionici mogli dobiti informacije o specifičnostima komunikacije, interakcije i ponašanja djece s poremećajima spektra autizma i pomoću interaktivne priče o dječaku Marku i njegovim prijateljima, bolje razumjeti razloge Markovog ponašanja poput neodazivanja na poziv imena, neizvršavanja naloga, teškoća razumijevanja uputa, teškoća uključivanja u igru drugih, preosjetljivosti na neke podražaje ili pak pojačane potrebe za nekim podražajima, stereotipija,… te dobiti korisne savijete kako se ponašati prema Marku, odnosno djeci s poremećajima spektra autizma.

Autizam je složeni neurorazvojni poremećaj koji utječe na sve aspekte dječje ličnosti. Djeca s poremećajima autističnog spektra mogu imati teškoće u uspostavljanju socijalne interakcije, nezainteresirani su ili imaju slabije zanimanje za igru i druženje s drugom djecom. Mogu imati različite teškoće verbalne ili neverbalne komunikacije poput kašnjenja u razvoju govora, neodazivanja na ime, površnog i kratkog kontakta očima, doslovnog shvaćanja rečenog i teškoća razumijevanja tuđih reakcija, ekspresija i emocija. Mogućnosti imaginacije su manje i interesi suženi što se naročito očituje u načinu igre. Često su prisutne neobične aktivnosti u ponašanju tj. ponavljajuće i stereotipne radnje poput mahanja rukama, vrtnje glavom, ljuljanja. Djeca s poremećajima autističnog spektra imaju teškoće senzorne integracije što znači da unatoč dobrom vidu, sluhu i ostalim osjetilima, teško obrađuju i sklapaju konstantno dobivene osjetilne informacije u smislenu cjelinu. Zbog toga ili izbjegavaju određene podražaje koji im smetaju i povlače se u vlastiti svijet u kojem nalaze sigurnost ili s druge strane, imaju pojačanu potrebu za podražajima u znatno većoj mjeri nego što je to tipično, teško odgađaju potrebu za zadovoljenjem svojih osjećaja, želja i potreba što se odražava na njihovo ponašanje i ono drugim ljudima može izgledati vrlo  neobično, čak i neprimjereno te smo ga u nerazumijevanju stvarne teškoće skloni tumačiti kao neodgojeno i neposlušno.

Što se intelektualnog funkcioniranja tiče, ono je kod djece s poremećajima autističnog spektra različito i kreće se od (nad)prosječne inteligencije do različitog stupnja intelektualnih teškoća. Na testovima i procjenama često postižu lošije rezultate na dijelovima na kojima se ispituju govor, jezik i govorne funkcije nego na neverbalnim testovima, no općenito je kod djece s poremećajima autističnog spektra teže provesti uobičajenu procjenu zbog manjeg interesa za druge, nesuradljivosti ili ometajuće pažnje. U kojem stupnju će teškoće biti izražene ovisi o tome je li dijete visoko na spektru autizma, srednje ili nisko pa možemo govoriti samo o elementima autizma.

Često rani razvoj djeteta protekne bez značajnih odstupanja i prvi simptomi se primijete oko 12-18 mjeseci starosti djeteta kada se očekuje da bi dijete trebalo početi govoriti. Uglavnom se primjećuju prije 3. godine života kada odstupanja u razvoju postaju sve veća i izraženija ukoliko se pravovremeno ne potraži pomoć stručnjaka i dijete se ne uključi u odgovarajuće rehabilitacijske programe. Ranim prepoznavanjem teškoća te ranom intervencijom značajno se može poboljšati funkcionalne sposobnosti djece i odraslih osoba s poremećajem autističnog spektra, oni mogu polaziti vrtiće, škole, fakultete i osposobljavati se za samostalan život i rad, no kako bi to postalo pravilo potrebna je potpora društva, Vaše  razumijevanje.

Ponašanja koja mogu upućivati na poremećaj autističnog spektra kod dojenčeta:

  • rani poremećaji prehrane (odbijanje dojke ili bočice)
  • nemirne nesanice s autoagresivnim pokretima ili mirne nesanice bez plača uz otvorene oči
  • postojanje ranih i jakih anksioznosti (iracionalna plašljivost)
  • emocionalna hladnoća i odbijanje tjelesnog kontakta
  • smanjen interes za igračke, a naglašen interes za igre ruku pred očima koje mogu trajati satima  

Ponašanja koja mogu upućivati na poremećaj autističnog spektra kod djece do 3 godine:

  • dijete izbjegava kontakt očima s drugim osobama ili kontakt očima održava vrlo kratko
  • ne prati izraze lica majke i bliskih osoba, ne odgovara mimikom lica, ne oponaša
  • ne traži maženje, ne mazi se uz majku i druge bliske osobe
  • ne reagira osmijehom na osmijeh drugih ljudi
  • ne reagira oprezom ili strahom na potencijalno opasne situacije
  • ne odaziva se na svoje ime dok će na drugi zvuk istog intenziteta reagirati
  • ne reagira primjereno na zabranu, ne pokazuje razumijevanje zabrane
  • ne koristi predmete u posrednoj komunikaciji, ne donosi predmet da vam ga pokaže, ne pita što je to
  • prisutna je odbojnost prema nekim materijalima, ne voli dodir plišane igračke, deke, vode, trave ili drugo
  • igra se repetitivno, komadićima vrpce, autićem ili kockicama, uvijek na isti način, slaže ih po boji ili veličini, niže jedan pored drugog, vrti ili baca i promatra kako se kreću, lupka njima, miriši ih
  • ne razvija igru „kao da“ u kojoj zamišlja da jede ili kuha hranu koje nema na tanjuriću i slično
  • čini se emocionalno nezainteresirano za drugu djecu, ne prilazi im, reagira odguravanjem
  • prisutna je neka specifična aktivnost, često maše rukama, vrti ili lupka glavom, ljulja se ili njiše bez očite svrhe i smisla
  • često mijenja raspoloženja bez očitog povoda, pokazuje izljeve bijesa bez jasnog razloga
  • dijete nije zahtjevno, gotovo ništa ne traži i ne uzima ponuđeno, već se samo poslužuje onime što želi
  • ne boji se nepoznatih osoba s navršenih godinu dana
  • ne obraća pažnju na odlazak majke ili bliske osobe iz prostorije s navršene dvije godine
  • pokazuje opsesivni interes za pojedine objekte ili podražaje
  • jako se veže za dnevne rutine i ne prihvaća promjene

Ukoliko ste navedena odstupanja i atipičnosti u interakciji, komunikaciji i ponašanju zapazili kod vašeg djeteta, slobodno nam se obratite kako bismo zajednički otklonili sumnje na poremećaj spektra autizma i prema potrebi vas uputili u Centar za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu gdje se mogu dobiti precizne upute za daljnju dijagnostiku i rehabilitaciju. 

Stručna suradnica Marija Presečki Zmajlović, prof.reh 

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
na vrh članka

Centralni objekt RADOST 1

Braće Radić 10, 10450 Jastrebarsko
Radno vrijeme: 5,30 - 17,30

TELEFON
administrativna služba: 01 / 6281 - 241
stručna služba: 01 / 6281 - 095

Područni objekt RADOST 2

Bana Tome Erdodya Bakača, 10450 Jastrebarsko
Radno vrijeme: 6,30 - 17,30

TELEFON
01 / 6281 - 631

Područni objekti

DESINEC

Radno vrijeme: 6,00 - 17,30
Telefon: 01 / 6279 - 008

CVETKOVIĆ

Radno vrijeme: 6,30 - 16,30
Telefon: 01 / 6271 - 389

GORICA SVETOJANSKA

Radno vrijeme: 6,30 - 16,30
Telefon: 01 / 6286 - 922